Izrada Sajtova & Digitalni Marketing

Izrada portala, informativnih sajtova i internet prodavnica

 

U zavisnosti od potreba Vašeg biznisa koriste se prilagođeni dizajni najkorišćenijeg i najpouzdanijeg CMS-a. Zakup Hosting-a i Domena.

Bez obzira da li Vam je potreban informativan website do 5 stranica ili e-commerce rješenje, naš tim je spreman odgovoriti izazovu!


Društvene mreže

 

Usluge kreiranja i vođenja naloga na društvenim mrežama relevantnim za Vaš biznis.


Optimizacija sadržaja za pretraživače

 

Želite zauzimati najvisočije pozicije na pretraživačima, za ključne riječi relevantne za Vaš biznis? Naš tim Vam to može omogućiti!

 


A da li ste znali da ostvareni profit koristimo isključivo za rješavanje problema u zajednicama? NVO “Rural Urban” baštini principe socijalnog preduzetništva.

Poslovanje sa idejom da se putem ulaganja profita nastalog putem prodaje proizvoda ili usluga ispuni jasna društvena misija.

 

AKTIVNE INICIJATIVE

 

Za sve dodatne informacije budite slobodni nas kontaktirati na email adresu klikom OVDJE  ili na broj telefona +38268443903

Tags:

Projekat realizuje NVO 9. Decembar iz Danilovgrada uz tehničku podršku NVO “Rural – Urban”, koja je zadužena za kreiranje online servisa www.dgnet.volimdanilovgrad.me.

Projekat podrazumijeva stvaranje digitalnih i terenskih servisa od strane članova organizacije, čime će se uspostaviti ekološki turistički servis koji će spajanjem različitih krajeva grada preko pješačkih staza imati za cilj promociju prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti opštine Danilovgrad, a imati i edukativni karakter koji mogu koristiti građani, turisti, rekreativci, edukativne ustanove u sklopu svojih redovnih programa.

Želimo ukazati na moguće načine zelenog održivog modela turističke ponude  grada i načine doprinosa omladine razvoju grada. Kao finalni produkt se dobija servis osmišljen i realizovan od strane mladih  a koji se kasnije može preslikati na ostale gradove u Crnoj Gori.

Kroz sprovođenje projektnih aktivnosti se ukazuje na raznolikost biodiverziteta područja opštine Danilovgrad, posebno brda Taraš i značaj njihovog očuvanja, uz stvaranje online baze raznolikosti biodiverziteta koji se može koristiti od strane građana kao ponuda Eko – digitalnog servisa, od strane institucija i naučne zajednice za utvrđivanje stanja biodiverziteta koje se može koristiti kao pokazatelj opšteg stanja životne sredine.

Na ovaj način direktno ukazujemo na potrebu očuvanja životne sredine i njenu promociju kroz digitalne tehnologije.

Projekat traje 6 mjeseci

Projekat se realizuje uz podršku Fond za aktivno gradjanstvo i U.S. Embassy Podgorica kroz program “Za jači glas organizacija građanskog društva . Partneri na projektu Volim Danilovgrad, Kamp Pod Ostrog

#USpartnerMNE #SADzaAktivneGradjane #USforActiveCitizens#ekologija #danilovgrad

Tags: , , , , , , , ,

Grupa građana iz mjesta Ljutotuk, predvođena Nikolom Tomkovićem, uz podršku redakcije portala Volim Danilovgrad i gospodina mr Boška Ikovića, – višeg konzervatora, u maju mjesecu pokrenula je Inicijativu uspostavljanja zaštite nepokretnog dobra Most na Ljutotuku. 

Nedugo nakon podnijete inicijative, ekipa Uprave za zaštitu kulturnih dobara prepoznaje želju za očuvanjem ovog srednjevjekovnog mosta i izlazi na teren radi utvrđivanja stanja i davanja mišljenja o daljim potrebnim koracima.

“Preliminarni rezultati Istraživačkog nalaza (UP/i 02-123/2019-1) rađenog za potrebe ove inicijative svjedoče da dobro Most na Ljutotuku posjeduje tradicionalne, kulturno istorijske i arhitektonske vrijednosti, te da sa nepokretnim dobrom Most na Vranjaku koji se nalazi u neposrednoj blizini čine nerazdvojivu cjelinu. Time je stručni tim zaključio da je inicijativom potrebno obuhvatiti oba mosta pod nazivom Mostovi na Ljutotuku i Vranjaku.” – stoji u dijelu mišljenja UZKD.

“U istorijskom, kulturnom, tradicionalnom, arhitektonskom i ambijentalnom smislu svi su oni vrijedni i pojedinačno predstavljaju izuzetno značajno naslijeđe lokalne i šire zajednice, a svi zajedno izuzetno značajno naslijeđe nacionalne kulture i istorije.” – dalje se navodi u mišljenju UZKD.
most na pritoci Zete

Pozitivno mišljenje ali i obiman Istraživački nalaz, u koji je naša redakcija imala uvid,  upućuju na sve dalje potrebne korake kako bi se mostovi, obuhvaćeni Inicijativom, zaštitili od daljeg propadanja.

Dakle, radi očuvanja i unapređenja stanja kulturno istorijske i arhitektonsko ambijentalne vrijednosti mosta na Ljutotuku, UZKD preporučuje sljedeće smjernice:

  • po potrebi strukturu mosta ojačati na način da u konačnoj prezentaciji i izgledu po završetku obnove mosta, ojačanja ne budu vidljiva i ne utiču na naslijeđenu autoentičnost građevine;
  • koristiti sav obrušeni kamen sa mosta, selektovati ga i kamene komade dobrog stanja vratiti na “lice”, odnosno ugraditi u vidljive partije mosta;
  • nedostajuće kamene komade za sanaciju i rekonstrukciju mosta obezbijediti sa lokalnih majdana, obradom i gradnjom prilagoditi ih postojećim kamenim blokovima u sačuvanim partijma mosta;
  • cio most pažjivo očistiti od suvišnog rastinja i naslaga zemlje kao i prilazne staze sa obije njegove strane. Takođe, po potrebi pažljivo ukloniti visoko drveće ukoliko zbog nagnutosti prijeti opasnost pada drveta na most;

Istovremeno služba zaštite kulturnih dobara će provesti dodatno istraživanje istorijskih izvora, literature i arhitekture mosta i predložiti prihvatanje inicijative za utvrđivanje kulturno istorijske vrijednosti dobra Most na Ljutotuku. – stoji u nalazu.

Nama, koji se nalazimo iza inicijative, u narednom periodu preostaje organizovanje, planiranje i obezbjeđivanje potrebnih sredstava za realizaciju aktivnosti u odnosu na smjernice UZKD.


Nakon što je UZKD dala pozitivno mišljenje i smjernice za restauraciju mosta, pristupilo se prikupljanju kamena koji se odronio sa mosta a mogao se naći u njegovoj blizini.

U toku je obezbjeđivanje sredstava  za nastavak radova na očuvanju mosta na Ljutotuku.

Tags: , , , , , ,

Projekat Putokaz je pokrenut od strane više sportskih klubova sa ciljem da promoviše prirodu i sportove u prirodi. U tu svrhu izdata su tri štampana izdanja magazina Putokaz a pokrenut je i web portal – www.putokaz.me. Brojni nagradni konkursi, sportski kampovi i manifestacije su takođe realizovani u skladu sa ovim ciljevima.

Tematika portala Putokaz je priroda i sport. Pojam priroda se odnosi na sve one teme koje će se baviti zaštitom životne sredine, promovisanjem prirodnih ljepota, razvojem ekologije, zatim promovisanjem rada organizacija i institucija koje se bave očuvanjem prirode.

Sport, kao drugi pravac tematske obrade Putokaza, podrazumijeva promociju sportskih organizacija kao što su: planinarenje, speleologija, alpinizam, kajak, biciklizam, paraglajding i drugih koje svoje aktivnosti vežu za prirodu.

Pored ovih, osnovnih tema, u Putokazu su zastupljene i razne druge zanimljivosti.

Jedna od bitnijih manifestacija u okviru Putokaza jeNature & Outdoor Sport Show. Na ovom sajmu se okupi veliki broj sportskih organizacija koji na vrlo atraktivan način, uz vrlo interesantno opremljene standove, prezentuju svoj rad i uz konstantu interakciju sa posjetiocima promovisu prirodu i sport.

Putokaz je podrzan od strane svih relevantnih institucija i organizacija u zemlji: Ministarstvo Prosvjete i Sporta, Uprave za Mlade i Sport, Ministarstvo Turizma, Nacionalna Turisticka Organizacija, Turisticka Organizacija Podgorica, Planinarski Savez Crne Gore…

Tags: ,

Kukica je nastala 2017. godine kao rešenje problema rukotvoraca koji usled nedostatka vremena ili tehničko-informatičkih znanja nisu u mogućnosti da izlažu i prodaju svoje proizvode.

Iza ove platforme „krije se“ jedna od najvećih zajednica rukotvoraca koja broji više od 600 članova i koja međusobnim pomaganjem svakom članu olakšava prodaju.

Stručni tim čine mladi ljudi, dokazani u svom poslu, koji su svojim marketinškim, IT, prodajnim, novinarskim i sličnim znanjima i iskustvima za sada uspjeli da stvore platformu koja svoje „fanove“  ima i u Njujorku, Australiji i širom svijeta.

Osim toga, Kukica i njen tim je svojom inovativnošću, kretivnošću i posvećenošću poslu nagrađen kao najbolji projekat na takmičenju inovativnih biznisa – sajt sa najboljom ponudom i najbržim rastom nudi Vam svoje usluge.

Kukica, po mnogima najbolji regionalni marketplace, odnosno online platforma za prezentaciju i prodaju rukotvorina, svoj kvalitet dokazuje djelima i poslovanjem. Kukicina zajednica je jedna od najvećih na Balkanu i ta, slobodno možemo reći, porodica rukotvoraca svakim danom je sve šira.

Svoj kvalitet, pouzdanost i potencijal, osim djelom, dokazali smo i umijećem prezentovanja, pa je Kukica izabrana i kao najbolja među 30-ak poslovnih ideja i već razrađenih biznisa. Ovu nagrada nije slučajna već je nastala kao proizvod mukotrpnog rada osnivača Kukice Milana Mijajlovića i ostalih u timu koji su svojim zalaganjem Kukicu popeli na taj pijedastal.

Socijalno preduzetništvo

Velika stvar koju je Kukica uradila je potpuno okretanje socialnom preduzetništvu. U tom smislu, postoji plan i zapošljavanja lica iz kategorije teško zapošljivih lica. Kukica je dio Rural Urban udruženja čiji statut članovima donoo velike benefite uz minimalnu godišnju ili mjesečnu kontribuciju.

Tags: , ,

Glas Zabjela je ideja, začeta na Zabjelu, a koja je odjeknula mnogo dalje od ovog podgoričkog naselja. Sve je počelo krajem 2016. godine, kada je grupa volontera sa Zabjela odlučila da, iz svog džepa i pera, svojoj zajednici podari glasilo koje će na pravi način predstaviti, održati i podržati razvoj specifične subkulture ovog kraja, ali i pospješiti zbližavanje i upoznavanje građana, kako bi uticali na stvaranje boljih uslova za život u ovom naselju, pa i šire.

Sa ciljem da se osnaži građanska svijest o društvenoj odgovornosti i podstakne briga o sopstvenoj zajednici. Sve to ne bi bilo moguće bez pomoći i podrške pa koristimo ovu priliku da još jednom zahvalimo prije svega Štampariji 3M Makarije, bez koje časopis nikada ne bi ugledao svjetlost dana, zatim Slobodanu Beću Došljaku, Radmili Stupar Đurišić, Marku Jovanoviću, Zoranu Bojoviću, Mariji Miličković, Predragu Pajoviću, Emilu Šabotiću, Maji Vučelić, Igoru Husagu, Maji Radomirović, Mikiju Škrijelju, Majdi Škrijelj, Jovani Jovanović, Jeleni Doderović, IDEA CG, Societe Generale banci Montenegro,  Boje i lakovi Kameleon, Studiju Košnica, ARENA Podgorica i Srđanu Filipoviću, Radiju Titograd i Božu Bulatoviću, Montenegro Xperimental i Draganu Škuletiću. Posebnu zahvalnost dugujemo novinaru i publicisti Slobodanu Vukoviću, Slađani Radović, Ljiljani Burzan-Nikolić, Davoru Dragojeviću, kao i Sekretarijatu za kulturu i sport Podgorica.

Glas Zabjela

Prvi koraci su vodili od vrata do vrata građana Zabjela, jer smo odlučili da prva dva izdanja časopisa podijelimo lično i besplatno, koristeći priliku da se nađemo lice u lice sa našim komšijama i, uz njihov osmjeh i oduševljenje‚ upoznamo ih bolje sa ovom idejom i pokretom, ali i jedne sa drugima.

 

Glas Zabjela se ubrzo prolomio gradom, a nije prošao nezapaženo ni kod domaćih javnih ličnosti, pa ni u medijima. Nakon prvih nekoliko mjeseci rada, utisci su bili krajnje pozitivni, pa su i građani odlučili da daju svoj doprinos našem časopisu. Brojne ideje i priče su odjednom počele da pristižu na adresu naše redakcije. Podržan rastućim interesovanjem građana, Glas Zabjela se našao u prodaji, ali nažalost, na samo nekoliko prodajnih mjesta širom Zabjela koliko ih je bilo moguće opslužiti radom naših volontera.

Glas Zabjela

Nije prošlo mnogo vremena, a Glas Zabjela je već počeo da pokazuje potencijal za uticanje na društvene prilike u našoj zajednici. U prvom izdanju časopisa pisali smo o jednoj od najvećih zabjelskih legendi, dječijem piscu Beću Došljaku. Ovom prilikom smo posjetili našeg Beća i shvatili da zabjelska „lasta bez pasoša“ već četiri godine živi bez struje. Građani Zabjela su morali da reaguju. Ponosni smo što je Glas Zabjela dao svoj doprinos poboljšanju uslova za život najvećeg zabjelskog pjesnika. Posebno nas raduje što je ovaj događaj uspio da prikaže makar dio potencijala ideje koja stoji iza ovog časopisa. Naša vizija je, bar na trenutak, postala stvarnost. Detaljnije o ovoj akciji i svima koji su je podržali pročitajte ovdje.

“Distribucija” časopisa je stigla do Evrope, ali i do Australije.

Glas Zabjela

Glas Zabjela

Glas Zabjela

Stigli su i pokloni od naših čitalaca.

Glas Zabjela

Nakon ljetnje pauze, nastavili smo sa radom, pa je, zaključno sa godinom dana od rađanja časopisa, svjetlost dana ugledalo i peto izdanje Glasa Zabjela. Sve je kulminiralo na jesen 2017. godine, kada su našu ideju, vjeru i trud prepoznali u Nacionalnom volonterskom servisu, Asocijaciji za demokratski prosperitet – ADP Zid, i učinili nam veliku čast dodijelivši nam godišnje priznanje Volonter godine, na nivou Crne Gore. Zahvaljujemo na vjetru u leđa koji su nam pružili.

Glas Zabjela

Ovo je bila kruna koja je potvrdila uspjeh naše ideje. Mnogi od nas su žrtvovali svoje vrijeme, energiju pa i značajan dio svojih ličnih života, ali vrijedjelo je. Možda bi bilo dovoljno i da smo se zaustavili ovdje. Ali nismo. I nećemo.

Glas Zabjela

Od poslednjeg štampanja časopisa prošli su mjeseci. Značajan broj čitalaca je izrazio žaljenje što se Glas Zabjela više ne čuje kao prije. Ipak, ovaj period poslužio je kao zasluženi odmor i prilika za razmatranje mogućnosti za daljim koracima. Testirali smo ideje među sugrađanima i shvatili da podrška i dalje postoji, ideja i dalje živi. Nećemo lagati, bilo je potrebno mnogo hrabrosti za nastavak borbe. Žrtvovanje je neizbježno i prepreka će uvijek biti. Za napor koji je pred nama potrebna nam je još veća podrška, još više ruku. Podstaknuti ranijim rezultatima i ohrabrenjima naših sugrađana, odlučno hvatamo zalet za sledeći korak. Glas Zabjela neće utihnuti.

Glas Zabjela

Internet portal Glas Zabjela je krenuo uživo 29. oktobra 2018. godine. Zahvaljujemo Milanu Mijajloviću na tehničkoj podršci bez koje ovo ne bi bilo moguće. Na portalu će biti dostupne sve priče koje su do sada postojale samo u štampanom izdanju. Osim zabjelske subkulture, internet portal Glas Zabjela će pokušati da na najbolji način predstavi priče iz naše šire zajednice, iz cijele Podgorice, a onda i, što da ne, cijele Crne Gore. Trudićemo se da vam donesemo najzanimljivije i najljepše primjere društvene odgovornosti i volonterizma iz svijeta, ali i da se malo bolje upoznamo sa najvrijednijim i najkreativnijim pojedincima i organizacijama u Podgorici.

Naš grad krije brojne ideje i vizionare koji zaslužuju da imaju svoj glas. Za dobro našeg društva i za dobro svih nas. Pozivamo sve sugrađane da daju svoj doprinos tako što će nam pomoći da pronađemo najbolje priče iz našeg okruženja, a mi ćemo ih podijeliti sa svijetom.

Ideja, a ne geografska odrednica. Budi i ti Glas Zabjela!

Tags: , , ,

O nama

O nama

July 31, 2019

NVO Rural – Urban je osnovana sa ciljem razvoja socijalnog preduzetništva, unapređenja lokalnih zajednica i položaja njenih stanovnika, očuvanja tradicionalnih vrijednosti i zaboravljenih zanata, promocije online preduzetništva i razvoja online medija.

Udruženje teži da svojim djelovanjem doprinese:

  • razvoju i afirmaciji principa socijalnog preduzetništva,
  • podizanju nivoa znanja, informisanosti i svijesti o značaju socijalnog preduzetništva,
  • afirmaciji ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih aktivnosti koji na direktan način doprinose unapređenju lokalnih zajednica u Crnoj Gori sa posebnim akcentom na ruralna područja,
  • promoviše ideje održivog razvoja,
  • radi na unapređenju zaštite životne sredine,
  • radi na promovisanju zdravih stilova života,
  • edukaciji mladih i organizovanju volonterskih aktivnosti,
  • pružanju stručne pomoći ranjivim grupama na tržištu rada kao što su žene, mladi, osobe sa invaliditetom, dugoročno nezaposleni, stari i nekvalifikovani radnici, manjinske i marginalizovane grupe,
  • promovisanju i razvoju online medija i start-up preduzetništva,
  • doprinese očuvanju tradicionalnih vrijednosti i zaboravljenih zanata.

Djelatnosti udruženja su:

  • vrši istraživanja i analize socijalnih preduzeća,
  • organizuje rasprave, seminare, radionice, škole, edukativne kampove, volonterske aktivnosti,
  • lobira i sprovodi javne kampanje, utiče na kreiranje politika i zakonskih promjena; pokreće i sprovodi aktivnosti i akcije u zajednici u skladu sa promovisanim ciljevima,
  • sarađuje sa poslodavcima, javnim i naučnim ustanovama, školama, fakultetima, istaknutim intelektualcima, zaposlenim u državnim organima, privatnim sektorom i drugim fizičkim i pravnim licima,
  • organizuje donatorske i dobrotvorne skupove i manifestacije,
  • izdaje i promoviše publikacije, časopise, knjige i stručne radove, likovne, muzičke i filmske projekte,
  • pokreće i podržava online medije,
  • sarađuje sa organizacijama iz zemlje, regiona i šire, koje se bave istim ili sličnim djelatnostima.

 


Udruženje je upisano u Registar nevladinih organizacija pod rednim brojem 9488

Tags:

Zašto socijalna ekonomija i socijalno preduzetništvo?

“Kad god društvo “zaglavi“ ono treba preduzetnika/preduzetnicu koji/a će da uvidi priliku, da svoju viziju pretvori u realnu ideju, potom u stvarnost i u konačnom u novi obrazac širom društva… Mi trebamo takvo preduzetničko vođstvo … To je posao socijalnih preduzetnika.“

Bill Drayton, osnivač prve globalne
organizacije za socijalno
preduzetništvo „Ashoka”

Socijalno preduzetništvo – pojam i karakteristike

Socijalno preduzetništvo predstavlja relativno novu formu poslovanja, koje može da se odnosi na sve pravne forme poslovnih subjekata – zadruge, udruženja građana, fondacije, preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, poslovni inkubatori i zavisna/spin off preduzeća, razvojne agencije, društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o) i dr.

Socijalno preduzetništvo je poslovanje sa idejom da se putem ulaganja profita nastalog putem prodaje proizvoda ili usluga ispuni jasna društvena misija. To znači da zarađena sredstva ne služe uvećanju imovine pojedinaca, već se ulažu u svrhe kao što su zapošljavanje ljudi koji teže dolaze do posla, socijalne i zdravstvene usluge, obrazovanje, zaštita životne sredine, kulturne aktivnosti u zajednici itd. Socijalno preduzetništvo se bavi prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema kao što su isključenost, siromaštvo, nezaposlenost i dr. uz primjenu inovativnih metoda i strategija.

U Evropi je ova vrsta poslovanja poznata kao “social economy“, dok je u Crnoj Gori poznatije kao “socijalno preduzetništvo“, pa ćemo na ovoj internet prezentaciji koristiti ovaj termin da bi izbegli terminološke zamke i zabune. Da bi neko pravno lice poslovalo po principima socijalnog preduzetništva, Evropska komisija je definisala nekoliko kriterijuma (“Social Business Initiative“, 2011):

  • mora da se bavi ekonomskom delatnošću;
  • mora da postoji eksplicitni i primarni društveni cilj;
  • mora da ima ograničenja u pogledu raspodjele dobiti i/ili imovine;
  • mora biti nezavisno, i
  • mora da ima inkluzivno upravljanje

Socijalna ekonomija se može smatrati temeljima evropskog projekta integracije. Putem doprinosa razvoju ekonomije zasnovane na solidarnosti, socijalna ekonomija pomaže državama-članicama da postignu niz ključnih ciljeva Evropske unije kao što su stvaranje i očuvanje radnih mesta, društvena inkluzija, socijalne inovacije, ruralni i regionalni razvoj, zaštita životne sredine i dr.

Iako uopšte nije jednostavno obraditi i klasifikovati ovu vrstu poslovanja, prije svega zbog različitog shvatanja i statusa socijalnog preduzetništva u različitim državama, smatra se da u Evropskoj uniji oko 2 miliona pravnih subjekata sa oko 14,5 miliona zaposlenih (6,5% radnog stanovništva) posluju po principima socijalne ekonomije.

Crna Gora još uvijek ne koristi sav potencijal i mogućnosti koje socijalno preduzetništvo pruža u pogledu otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja siromaštva, rješevanja ekoloških i drugih problema.

Nastaviće se…

Tags: