Tag Archives: Socijalno preduzetništvo

Kukica je nastala 2017. godine kao rešenje problema rukotvoraca koji usled nedostatka vremena ili tehničko-informatičkih znanja nisu u mogućnosti da izlažu i prodaju svoje proizvode.

Iza ove platforme „krije se“ jedna od najvećih zajednica rukotvoraca koja broji više od 600 članova i koja međusobnim pomaganjem svakom članu olakšava prodaju.

Stručni tim čine mladi ljudi, dokazani u svom poslu, koji su svojim marketinškim, IT, prodajnim, novinarskim i sličnim znanjima i iskustvima za sada uspjeli da stvore platformu koja svoje „fanove“  ima i u Njujorku, Australiji i širom svijeta.

Osim toga, Kukica i njen tim je svojom inovativnošću, kretivnošću i posvećenošću poslu nagrađen kao najbolji projekat na takmičenju inovativnih biznisa – sajt sa najboljom ponudom i najbržim rastom nudi Vam svoje usluge.

Kukica, po mnogima najbolji regionalni marketplace, odnosno online platforma za prezentaciju i prodaju rukotvorina, svoj kvalitet dokazuje djelima i poslovanjem. Kukicina zajednica je jedna od najvećih na Balkanu i ta, slobodno možemo reći, porodica rukotvoraca svakim danom je sve šira.

Svoj kvalitet, pouzdanost i potencijal, osim djelom, dokazali smo i umijećem prezentovanja, pa je Kukica izabrana i kao najbolja među 30-ak poslovnih ideja i već razrađenih biznisa. Ovu nagrada nije slučajna već je nastala kao proizvod mukotrpnog rada osnivača Kukice Milana Mijajlovića i ostalih u timu koji su svojim zalaganjem Kukicu popeli na taj pijedastal.

Socijalno preduzetništvo

Velika stvar koju je Kukica uradila je potpuno okretanje socialnom preduzetništvu. U tom smislu, postoji plan i zapošljavanja lica iz kategorije teško zapošljivih lica. Kukica je dio Rural Urban udruženja čiji statut članovima donoo velike benefite uz minimalnu godišnju ili mjesečnu kontribuciju.

Tags: , ,

Zašto socijalna ekonomija i socijalno preduzetništvo?

“Kad god društvo “zaglavi“ ono treba preduzetnika/preduzetnicu koji/a će da uvidi priliku, da svoju viziju pretvori u realnu ideju, potom u stvarnost i u konačnom u novi obrazac širom društva… Mi trebamo takvo preduzetničko vođstvo … To je posao socijalnih preduzetnika.“

Bill Drayton, osnivač prve globalne
organizacije za socijalno
preduzetništvo „Ashoka”

Socijalno preduzetništvo – pojam i karakteristike

Socijalno preduzetništvo predstavlja relativno novu formu poslovanja, koje može da se odnosi na sve pravne forme poslovnih subjekata – zadruge, udruženja građana, fondacije, preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, poslovni inkubatori i zavisna/spin off preduzeća, razvojne agencije, društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o) i dr.

Socijalno preduzetništvo je poslovanje sa idejom da se putem ulaganja profita nastalog putem prodaje proizvoda ili usluga ispuni jasna društvena misija. To znači da zarađena sredstva ne služe uvećanju imovine pojedinaca, već se ulažu u svrhe kao što su zapošljavanje ljudi koji teže dolaze do posla, socijalne i zdravstvene usluge, obrazovanje, zaštita životne sredine, kulturne aktivnosti u zajednici itd. Socijalno preduzetništvo se bavi prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema kao što su isključenost, siromaštvo, nezaposlenost i dr. uz primjenu inovativnih metoda i strategija.

U Evropi je ova vrsta poslovanja poznata kao “social economy“, dok je u Crnoj Gori poznatije kao “socijalno preduzetništvo“, pa ćemo na ovoj internet prezentaciji koristiti ovaj termin da bi izbegli terminološke zamke i zabune. Da bi neko pravno lice poslovalo po principima socijalnog preduzetništva, Evropska komisija je definisala nekoliko kriterijuma (“Social Business Initiative“, 2011):

  • mora da se bavi ekonomskom delatnošću;
  • mora da postoji eksplicitni i primarni društveni cilj;
  • mora da ima ograničenja u pogledu raspodjele dobiti i/ili imovine;
  • mora biti nezavisno, i
  • mora da ima inkluzivno upravljanje

Socijalna ekonomija se može smatrati temeljima evropskog projekta integracije. Putem doprinosa razvoju ekonomije zasnovane na solidarnosti, socijalna ekonomija pomaže državama-članicama da postignu niz ključnih ciljeva Evropske unije kao što su stvaranje i očuvanje radnih mesta, društvena inkluzija, socijalne inovacije, ruralni i regionalni razvoj, zaštita životne sredine i dr.

Iako uopšte nije jednostavno obraditi i klasifikovati ovu vrstu poslovanja, prije svega zbog različitog shvatanja i statusa socijalnog preduzetništva u različitim državama, smatra se da u Evropskoj uniji oko 2 miliona pravnih subjekata sa oko 14,5 miliona zaposlenih (6,5% radnog stanovništva) posluju po principima socijalne ekonomije.

Crna Gora još uvijek ne koristi sav potencijal i mogućnosti koje socijalno preduzetništvo pruža u pogledu otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja siromaštva, rješevanja ekoloških i drugih problema.

Nastaviće se…

Tags: